fuga o le Cercis siliquastrum , o se laʻau e manaʻomia le faʻafefe masani.
O la'au o la'au ia e masani ona maua ai le tele o vai nai lo le mea e mana'omia, po'o le itiiti ifo. Ma o le mea moni o le mataupu o le faʻafefe o se tasi lea o mea e sili ona lavelave e pulea, aemaise lava pe afai o faʻataʻitaʻiga o loʻo i totonu o le eleele, aua o nei tulaga e toetoe lava a le mafai ona iloa ma le mautinoa atoatoa pe o aʻa ua lava le suavai pe leai.
O le mea lea, o le taimi lenei ou te fesili atu ia te oe le fesili lenei: E te iloa le taimi ma pe faʻafefea foi ona faʻafefe laau? Afai e te le iloa le tali, pe afai e te masalosalo, aua e te popole, o le a ou foia mo oe i lalo 🙂.
Le
E le o laau uma e mana'omia le tele o vai
Brachychiton rupestris, o se laau e matua tetee lava i lamala. // Ata na maua mai Flickr/Louisa Billeter
Ma o le mea muamua lea e tatau ona iloa. O le mea e lelei ai, o loʻo tatou nonofo i luga o se paneta o loʻo i ai le eseesega o tau, eseese o eleele ma nofoaga, o lona uiga o lo'o i ai se numera tele o ituaiga o la'au o lo'o nonofo i nofoaga e eseese tulaga: o nisi e nonofo i nofoaga e tau le timu ma malosi le la ma vave mago ai le eleele; o isi, e ui i lea, ua fetuunai e nonofo i nofoaga e matua tele ai timuga ma e mafanafana pea le vevela;... ma i le va o nei tulaga ogaoga e lua, e tele isi faʻaaliga poʻo nofoaga e nonofo ai.
O le mea lea, pe a tatou o e fa'atau se la'au mo le fa'ato'aga po'o le totoina i totonu o se ulo, e tatau ona tatou su'e po'o fea e afua mai ai, ona o le tausiga sa ia mauaina e oo mai i lena taimi e le o lava i taimi uma. Ina ia tuʻuina atu ia te oe se manatu i le mea o loʻo ou fai atu ai, seʻi o tatou talanoa i ai Brachychiton populneus, o se laau lanumeamata e masani ona mago Ausetalia, ma mai le Persea americana (avoka), o se laau lanumeamata e nofo i le ogatotonu ma sasae o Mekisiko ma Kuatemala.
E ui o le muamua e matua teteʻe i lamala (e lua aʻu i totonu o le togalaau ma ou te le faʻasusuina, ma e pa'ū pe a ma le 350mm i le tausaga), e manaʻomia le faʻasusuina o le avoka i le tele o taimi, talu ai i lona natura masani e pa'ū i le va o le 800 ma le 2000. XNUMX mm i tausaga taʻitasi.
O afea la ma pe faapefea ona faasūsū laau?
El Ginkgo biloba O se laʻau e manaʻomia le faʻafefe soo. // Ata na maua mai Wikimedia/SEWilco
Laʻau fai ulo
Afai e te totoina laau i totonu o fagu, o le a le faigata tele ona pulea le faʻafefe; e le o se mea fua, e tatau lava ona e sasaa vai se'ia e va'aia ua sau i fafo mai pu alavai, ma tu'u ai le mea'ai e susu. Afai e te vaʻaia o le vai taua e alu i itu, o lona uiga, i le va o le mea o loʻo i ai le substrate ma le ulo, e tatau ona e tuʻuina le fagu i totonu o se pesini ma vai, talu ai e tupu lena mea ona o le eleele e matua matutu ma avea ma se »poloka».
Ole taimi ole faʻafefeteina ole a eseese tele e faʻatatau ile vaitau o loʻo e i ai, o lea ou te manaʻo e fautuaina le mea lava lea e tasi: siaki le susu o le palapala, mo se faʻataʻitaʻiga e ala i le fuaina o le ulo e tasi ona faʻafefeteina ma toe fai i ni nai aso. , poʻo le o le la'au masani, lea o le a sau i fafo ma le tele o palapala e pipii pe a susū pea.
Laʻau i le togalaau
Afai o mea o loʻo ia te oe o laʻau e totō i totonu o le togalaau, e faigata tele mea. E faapefea ona e iloa le taimi e faainu ai? Ma o le a le tele o le vai e te manaʻomia e faʻaopopo? Ia, e fa'alagolago i le tele o latou. Ma o le mea lea afai na e faitau pe faʻalogo i luga o le aʻa o loʻo nofoia e sili atu pe itiiti ifo foi e fetaui ma le tele o lona pale ... e le moni, ae o se mea moni e mafai ona fesoasoani ia te oe.
Ina ia malamalama atili i lenei autu ma aloese mai faafitauli, e tatau ona e iloa, i se tulaga lautele, e lua ituaiga o aʻa o laau: o le tasi o le pivoting tasi, lea e sili ona mafiafia o mea uma ma le tasi e fai ma taula, ma isi mea e sili atu ona lelei. o a'a ia e ta'ua o a'a lua ma e faataunuuina ai le galuega o le su'eina ma le mitiia o le vai. O le pivoting e tupu i lalo, ae masani ona tumau i le 60-70cm muamua i uta, o isi, i le isi itu, e tupu tele. (tele, i le tulaga o laʻau e pei o Ficus poʻo Fraxinus, lea e mafai ona oʻo i le sefulu mita le umi pe sili atu foi).
O lena la, a tatou fa'asusu e tatau ona tele le vai, ina ia tatou maua e oo atu i a'a uma. I se tulaga lautele, afai o laʻau e lua mita le maualuga, e mafai ona lava le sefulu lita; I le isi itu, afai latou te fuaina le fa mita pe sili atu, sefulu lita, e masani lava ona latou tofo itiiti 🙂 .
Talanoaina o nei mea uma, e mafai ona tatou siaki le susu o le palapala i mita susu faafuainumera, lea pe a faʻafeiloaʻi i totonu o le palapala o le a taʻu mai ai ia i tatou le susu, poʻo se metotia e sili atu ona ou fiafia i ai aua ou te iloa e sili atu ona faʻatuatuaina o le eli pe tusa ma le fa inisi i tafatafa o le laau. Atonu e foliga mai e le tele, ae afai o le loloto lena tatou te vaai atu ai i le eleele e matua susū, e mafai ona tatou maua se manatu afai tatou te loloto atili o le a faaauau pea ona tatou maua le eleele susu, aua e faigata ona oo atu ave o le la. lalo.
La Ceratonia sili ola lelei i sina vai.
Po o le a lava le tulaga, afai e i ai ni ou masalosaloga, aua le tuua i totonu o le vaitusi.
24 manatu, tuʻu lau
Hello monica
Manaia tele faamatalaga.
Ou te iloa e aoga tele, matou te masalosalo i taimi uma ma matou faʻasusuina toetoe o tagata uma tutusa (o le mea moni e toetoe lava o matou laau uma e mai i se tau malulu ma toulu). E lelei le tele o auala e iloa ai le susu o le eleele. O ata e ofoofogia. O le Brachychiton rupestris e ofoofogia!
Faafetai tele e pei ona masani ai!
GALANTE NACHO
Ioe, e fai lava si faigata ona pulea le fa'asūsū, aemaise lava pe a iai lau la'au i le eleele. Ae o le taimi ma le poto masani e sili atu ona lelei.
E tusa ai ma le B. rupestris, o se laau matagofie. Ou te fiafia e faaigoa o le Australian baobab, ona o lona ogalaau e pei o fagu ma lona tetee atu i lamala. Sa ou i ai se tasi i totonu o le eleele mo ni nai tausaga i le taimi nei ma ou te manatu e na o le faalima pe ono taimi na ou faasusuina ai. Ma o iina e faʻaauau ai, faʻatupulaia.
O le mea moni e tupu tele pe a fa'asusu fa'asusu, ae afai e te nofo i se nofoaga e itiiti timuga ma o lo'o e su'eina se togalaau e maualalo pe leai foi se tausiga, e le masalomia o se ituaiga e tatau ona amanaia.
Faafetai lava!
Ou te nofo i Tenerife, i se tau mafanafana, e le mamao mai le talafatai. O le togalaau a le nuu, faatasi ai ma laau tetele, na totoina i le tele o tausaga ua mavae, e tele ficus, pama, laau pepa sese, e ese mai isi ituaiga laiti, e pei o le acaliphas-type shrubs. Ua matou totoina le tele o agave ma succulent laau, o mea uma e sefe ai le vai seia oʻo ina mafai ona matou faʻaogaina se faʻasusu otometi. O le togalaau e foliga lauusiusi ma lanu meamata, ae o tuaoi taʻitasi e eseese manatu e uiga i le faʻasusuina. Faatasi ai ma se tau mago, o le fai togalaau e faʻafefe i le tasi vaiaso ioe, o le isi e leai. O le aso na faitio ai se tuaoi ona na ia vaai atu i le tama o faasūsū se laau tele, fai mai latou te le manaomia le faasusuina... E mafai e se tasi ona faamanino mai ia te au? Faʻafetai
Talofa rosa.
E manaʻomia e laau uma ma laʻau le vai, ae mo se faʻataʻitaʻiga afai e timu tele i aso nei, e pa'ū i lalo ifo o le 20 lita, ona e le tau faʻasusuina lea seʻi vagana ua mavae ni nai aso i le taumafanafana, poʻo ni vaiaso i le taumalulu.
Ole tele ole fa'asusu e fa'alagolago foi ile la'au ma le umi na i ai ile eleele. I se tulaga lautele, e tatau ona e faʻatali ia le itiiti ifo ma le tausaga aʻo leʻi amataina le vaʻaia o vai, ma e naʻo le mea e fai pe afai e mafai e lena laau ona ola lelei i lena nofoaga na o ia.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Jacaranda e ola lelei i tau mafanafana ma tau, ae talu ai e le timu masani i nai aso uma o le a le ola na o ia.
O lea la, o le mea ou te fia taʻu atu ia te oe e faʻalagolago i le laau na ou faʻafefeteina ma le umi na i ai i totonu o le togalaau.
Ae afai ua silia ma le tasi pe lua vaiaso e leai se timu ae o le vevela e 20-30 tikeri Celsius, e le afaina lena vai.
A iai ni au fesili, fesili 🙂
Faafetai lava!
Faafetai tele! Ua manino ia te au. Fa'afetai mai Tenerife!
Manaia, faafetai ia te oe. Fa'afetai!
Talofa, MANUIA LE AFIAFI, E FESILI LOU MAFAUFAU I LE FAIA O LAAU I LE LOLOTO. O SE FA'AIGA E LA'U AI LE VAIA E ALA I LE PIPIPA E TASI LE META LE LOLOTO E TATAU I LE Ogala'au, E FA'A'IA AI SE PATI SUSU IINA.
O LE FAATAUINA O LE A FA'ASA'I I LE TAU MA LE TUSI, A'O LE SINI FA'AI'U O LE ALO'IA LE TUPUTUPUGA O A'A I LUGA. E TE MANATU E MANUIA LE METOTIA?
MANATU
Talofa Raul.
E le foliga mai o se faiga leaga, ae e tele mea e tatau ona amanaia. Mo se fa'ata'ita'iga, o le tele o la'au e le fiafia e fa'asusu vai i o latou a'a, ona e mafai ona fa'afefe ai ... vagana ua mafai e le palapala ona vave mitiia ma fa'amama le vai.
I le isi itu, e le tutusa uma tau poʻo laufanua, ma e faigata ona iloa mautinoa pe faʻafia ona faʻafefe, ma pe fia. Afai o se vai loloto, e faapefea ona e iloa ua uma ona mitiia uma e le eleele le vai?
Oute le iloa. E tula'i mai ai ni nai fesili mo a'u. Atonu e manaia tele, aemaise lava mo i latou e le mananao e tatuu i lalo laau o latou aʻa e mafai ona mafua ai faafitauli i le lumanaʻi pe a latou le faia muamua. Ae e tatau ona e iloa lelei uiga ma tulaga o loʻo ola ai lena laau, ma mea e manaʻomia ai.
Faafetai lava!
Talofa, ou te fia fesili atu ia te oe e uiga i laʻau e lua o loʻo ia te aʻu, o le tipolo i totonu o se ulo e tusa ma le lua mita le maualuga ma le mandarin i totonu o se laau e tusa ma le tolu mita, o le tasi e matua atu. Ou te sau mai Seville ma o nei aso ma le vevela e silia ma le fasefulu. E masani ona ou faasūsū aʻu laau i le patio i isi aso uma, ae ma le masalosalo o le vai e tatau ona ou tuʻuina i luga o laau. Manuia tele
Talofa M. Luisa.
Ou te iloa le vevela i Seville (e iai loʻu aiga iina), ma ou te iloa e vave mago le fanua i le taumafanafana. Pau lava le mea, o taimi uma e te faʻasusu ai le tipolo, sasaa le vai seʻia oʻo i fafo i pu i totonu o le ulo, o le a susu lelei le palapala.
I le tulaga o le mandarin, faʻaopoopo i ai, ia le itiiti ifo i le 10 lita, pe a ma le 3 taimi i le vaiaso. Ia Oketopa pe a, pe a amata ona paʻu teisi le vevela, faʻaavanoa teisi le faʻasusuina, mo laau aina uma e lua.
Faafetai lava!
O la'u fesili o le
O afea e taofi ai le faasūsūina o se laau fua?
pe fesili i se isi auala
Afai ua uma ona selesele fua o se laau fua, pe tatau ona tatou tuu ai mo sina taimi? O loʻo ou talanoa e uiga i mago, avocados, faʻi, amio, medlars, guayaberos (i le Canary Islands)
Faafetai tele mo au tali sa'o ma taua.
Marcelino
Talofa Marcellin.
E fa'alagolago mea uma pe timu masani pe leai foi i lou eria. E manaʻomia e laau le vai ina ia mafai ai ona ola, ae afai e timu soʻo i le taimi nei i le tautoulu, mo se faʻataʻitaʻiga, o le a le manaʻomia le faʻasusuina. I se isi itu, afai o se tautoulu mago, o lona uiga ioe, e tatau ona faʻaauau le faʻafefe, e itiiti ifo nai lo le taumafanafana, ioe.
Manuia! 🙂
Talofa! Sa ou fiafia lava i le tusitusi ma le fautuaga. Ae o loʻo ou masalosalo i se mea, o loʻo i ai aʻu ofe i laʻu togalaau, pe aoga foi le tulafono 10-lita ma i latou pe a fua i le 2-3 mita? Ou te nofo i se aai matua matutu i le itu i matu o Mekisiko, i le taimi nei i le tautotogo ua matou oʻo i le 35 ° C pe sili atu ma ou te leʻi maua moni lava le tele o le vai e tatau ona tuʻuina i totonu. Ou te faʻamoemoe e mafai ona e fesoasoani mai ia te aʻu, faafetai tele!!
Talofa Mariel.
Faafetai mo lau faʻamatalaga, ae ... matou te fautuaina oe e faʻafesoʻotaʻi le matou blog Jardineriaon.com, lea e uiga i togalaau lautele 🙂
O le ofe e le o se laau hehe
Faafetai lava!
Talofa, manuia afiafi, o se fesili, e lua vaiaso na ou totoina ai se tane Moor e tusa ma le tolu pe fa mita ma le tipolo o le mita ma le afa, ou te fia iloa pe fia le vai latou te manaʻomia ma pe faʻafia ona faʻafefe. ia, ou te nofo i se nofoaga e matua vevela lava lea ua uma ona tatou faʻafefeteina pe a ma le 37 poʻo le 39 tikeri centigrade, na latou fautuaina aʻu e faʻafefe i aso uma mo le tusa ma le lua vaiaso, ae ou te matauina o nisi laulaau e lanu samasama mai pito e amata mai i lalo. , e masani lava, e mafua ona o le leai o se vai pe o totoe? E fia lita latou te manaʻomia ma faʻafia ona gau, ou te matua talisapaia au fautuaga, ou te le manaʻo e tuʻuina mai e aʻu laau, ou te le iloa pe i ai foi se fesoasoani e mafai ona ou avatu ia i latou e fesoasoani ai ia i latou. i'a lelei o lea ua lua vaiaso o ou toto fou? Faʻafetai
Talofa Rafael.
Ioe, o le fa'asusuina i aso uma e tele lava e oo lava i na vevela. Faatolu i le vaiaso, atonu e fa, ae le o aso uma.
E tatau ona e sasaa pe tusa ma le 10 lita i le tasi. O lea la ua fai lava si laiti ma faato’a totō, e le toe mana’omia se isi mea.
Faʻafetai.
Na faatoa ou totoina se laau lanu mumu e 3 mita ma sa latou fai mai ia te aʻu e faasūsū lelei i aso uma, ou te nofo i Chihuahua ma se tau mago tele, Sa totoina foi e loʻu atalii se tasi i Monterrey e maualuga teisi ma sa latou fai atu ia te ia e faainu i se tasi taimi. vaiaso.vaiaso mo sina taimi. O le fea e sa'o? e vevela le tau i 'a'ai uma e lua ae o Monterrey e sili atu le susu
Talofa, Gloria.
Afai e sili atu le susū o le tau i Monterrey, o le a le manaʻomia le faʻafefe soo.
Ae i lou eria ou te le fautuaina le faasusuina i aso uma. Amata i le faatolu pe fa i le vaiaso ma vaai pe faapefea. Ou te manatu e tatau ona lava, ae aunoa ma le vaai i ai »i le tagata lava ia, e faigata ona iloa mautinoa 🙂 Afai e te vaʻai e vave mago le palapala, mai le tasi aso i le isi, faʻateleina le faʻafefeteina o le vai.
Faʻafetai.
Talofa Monica, matua'i atoatoa tala e uiga i le fa'asusu. E i ai sa'u fesili, e ui lava e foliga mai e faigofie tele, ae osofaʻia aʻu i taimi uma ou te inu ai:
O le a le mamao mai le ogalaau e tatau ona ou sasaa ai le vai?
E uiga i le faʻasusuina o pine laiti ma matutua, ina ia mafai ona latou tatalia masina sili ona vevela (Alicante area, Sepania), e ui lava ou te manatu e mafai ona faʻapipiʻiina i isi ituaiga o laau. Ile fa'anatura, sa masani ona ia fa'asusuina e ala i le sasaina o le vai i se fa'agaau sa'o i lalo o le ogalaau (lea, e tusa ai ma le tusiga, na fanau mai ai le a'a), ae o le mea moni, o le feso'ota'iga o a'a lona lua (lea e fa'afefe ai le laau. vai mai le eleele) o nisi taimi e o'o atu i ni mita fa'ata'amilo i le ogalaau. O le mafuaʻaga lea na ou faʻasusuina ai pine laiti (e oʻo i le 1 mita le maualuga) mo sina taimi i lalo tonu o le ogalaau, ae o laʻau matutua e fai si mamao teisi (mo se faʻataʻitaʻiga, o se pine e tusa ma le 6 mita, ou te sasaa le vai pe a. lua mita o le ogalaau, ma le manatu o le mea e tatau ona i ai aʻa sili atu lona lua, faʻaopoopo i le suia o le faʻafefeteina ina ia tupu aʻa atili pe itiiti ifo le tutusa i le ogalaau).
E sa'o le metotia pe tatau ona ou suia?
Faafetai
Talofa Raul.
Faʻafetai mo lau faamatalaga.
O le mea o loʻo e faia e saʻo, ae o le a ou taʻu atu foi ia te oe e mafai ona e faia se lua faʻataʻamilo i le ogalaau ma i se mamao e tusa ma le 20-40 senitimita-faʻalagolago i le tele-mai ai. Ma, a fa'asusu, e tatau lava ona e fa'atumu lena lua. Ma o le a oo atu le vai i a'a uma.
Ou te faia faʻapenei i mea o loʻo ia te aʻu i luga o le fola, ma e lelei. O se auala e fa'aoga lelei ai fo'i le vai, e taofia ai le leiloa.
Talofa
Faafetai Gloria, mo le tali ma le fautuaga a le lua laau 🙂
Fa'afeiloa'i, ae o lo'u igoa o Monika hehe
Faafetai lava!
Hahaha… e moni, Monika, faamalie atu. Lelei, ae e maua ai le "Mamalu" e faitau ai au tusiga 😉
Faafetai haha