El prunus dulcis, mnogo poznatije kao drvo badema, jedno je od najzanimljivijih listopadnih voćaka za tople i umjerene klime. Podržava krečnjak, ali je i jedan od onih kojima je potrebno manje hladnih sati da bi proizveli svoje plodove. Zapravo, jedan je od onih koji najbolje rađaju u krajevima sa blagom klimom poput one na Mediteranu, gdje termometar rijetko bilježi temperature blizu sedam stepeni ispod nule.
S druge strane, moramo govoriti i o njegovoj ukrasnoj vrijednosti. Tokom proleća se odeva u prelepo cveće, a ubrzo nakon toga nikne lišće koje će na kraju dati veoma prijatnu hladovinu.. Kasnije će te latice pasti, otkrivajući bademe u procesu sazrevanja...i da ćete za nekoliko meseci moći da jedete.
Koje je porijeklo i karakteristike prunus dulcis?
Bademovo drvo je malo listopadno drvo ili grm porijeklom iz centralne i jugozapadne Azije, kao i sjeverne Afrike. Danas je naturalizovan na većem delu Iberijskog poluostrva, kao i na Balearskim ostrvima. Stopa rasta mu je spora-srednja; drugim riječima, ako su uslovi za to, naraste oko 10 do 20 centimetara godišnje. Visina, kada dostigne odraslu dob, iznosi oko 8 metara, iako ga je u uzgoju teško pustiti da pređe 3-4 metra kako bi se lakše sakupili njegovi plodovi.
Krošnja mu je prilično zaobljena, pomalo otvorena, ali vrlo gusta, formirana od jednostavnih, naizmjeničnih, kopljastih listova sa nazubljenim rubom. Njihova dužina je 4 do 12 centimetara, a širina 1,2 do 4 centimetra. Cvjeta u proljeće, prije pupanja listova. Cvjetovi su bijeli ili ružičasti, prečnika 1,5 cm.
Nakon oprašivanja počinje sazrijevati plod, koji će na kraju postati koštica prečnika 3 do 5 centimetara unutar koje ćemo pronaći sjemenku, a to je nitko drugi nego badem. Proces sazrijevanja traje oko 5 do 6 mjeseci..
Kakva je upotreba?
El prunus dulcis ima nekoliko namjena. Na primjer, najpoznatiji je jestiv. Bademi se mogu jesti i kada su još zeleni, iako su sazreli prijatnijeg ukusa. Naime, potonji se konzumiraju ili svježi, ili kao sastojci u desertima poput nugata, kolača, sladoleda,... pa čak i kao biljno mlijeko (tzv. bademovo mlijeko, koje se jako preporučuje ako imate intoleranciju na laktozu) .
Druga upotreba je medicinski. Bademovo ulje se koristi za dermatitis, suhu kožu, manje opekotine, pa čak i zatvor. Iako je važno konsultovati se sa lekarom pre bilo kakvog tretmana, jer ne reaguju svi organi jednako na iste proizvode... i morate voditi računa o svom zdravlju.
Konačno, još jedna široko rasprostranjena upotreba je ukrasni. To je vrlo lijepo drvo koje pruža dobru hladovinu, otporno je na visoke temperature i odlično izgleda u malim vrtovima. Ponekad se radi i kao bonsai.
Koja je njega badema?
Badem je drvo koje se mora uzgajati na otvorenom. Njegovo korijenje nije invazivno, ali kako ne bi nastajali problemi, preporučuje se sađenje na udaljenosti od najmanje pet metara od zidova, cijevi i sl. Na taj način moći ćete ga od prvog trenutka promatrati u svoj njegovoj raskoši. da zaista, Zemlja mora biti plodna i imati dobru drenažu, preferirajući krečnjačka tla.
Potrebno joj je umjereno zalijevanje, posebno ljeti. U principu, preporučljivo je zalijevati 2-3 puta sedmično u toj sezoni, a nešto manje u ostalom dijelu godine. Iskoristite priliku da ga đubrite nekim organskim đubrivom, kao što je stajnjak ili guano, tokom svih toplih meseci.
Može se držati u saksiji sa malčom pomešanim sa 30% perlita, ali transplantacija je delikatna. Moramo pokušati da ne manipulišemo njegovim korenima, tako da se kontejner mora promeniti kada smo zaista sigurni da je dobro ukorenjen; odnosno kada korijenje izađe iz drenažnih rupa. Presađivanje se vrši u proleće, pre pupanja listova.
Odupire se mrazevima do -7ºCkao i kratkim periodima suše.