Drveće su biljke koje obično primaju ili mnogo više vode nego što im je potrebno, ili naprotiv manje. A istina je da je pitanje navodnjavanja jedno od najkomplikovanijih za kontrolu, posebno ako su jedinci u zemlji, jer je u ovim uslovima gotovo nemoguće sa apsolutnom sigurnošću znati da li je koren dovoljno hidratizovan ili ne.
Stoga vam ovaj put postavljam sljedeće pitanje: Znate li kada i kako zalijevati drveće? Ako ne znate odgovor, ili imate nedoumice, ne brinite, riješit ću za vas u nastavku 🙂 .
Svim drvećem nije potrebna ista količina vode
A ovo je prva stvar koju treba znati. Srećom, živimo na planeti na kojoj postoji raznolikost klime, raznolikost tla i staništa, što znači da postoji značajan broj vrsta drveća koje žive u područjima sa različitim uslovima: neki žive u područjima gdje je kiša tako rijetka, a sunce toliko jako da se zemlja brzo suši; drugi su se, međutim, prilagodili da žive na mestima gde su kiše veoma obilne i temperatura je uvek topla;... a između ova dva ekstrema, postoji mnogo drugih scenarija ili staništa.
Iz tog razloga, kada odemo da kupimo drvo za baštu ili da ga uzgajamo u saksiji, moramo otkriti odakle potiče, jer briga koju je do tada primao nije uvijek adekvatna. Da bismo vam dali ideju o tome šta govorim, hajde da razgovaramo o tome Brachychiton populneus, zimzeleno drvo porijeklom iz prilično suhe Australije, i iz Persea americana (avokado), zimzeleno drvo koje živi u centralnom i istočnom Meksiku i Gvatemali.
Dok je prvi veoma otporan na sušu (imam dva u bašti i nikad ih ne zalivam, a padnu oko 350 mm godišnje), avokado je potrebno vrlo često zalijevati, jer u svom prirodnom staništu padne između 800 i 2000 mm svake godine.
Dakle, kada i kako zalijevati drveće?
Drveće u saksiji
Ako drveće uzgajate u saksijama, zaista neće biti teško kontrolisati zalijevanje; nije uzalud, samo morate sipati vodu dok ne vidite da izlazi iz drenažnih rupa, ostavljajući podlogu natopljenu. U slučaju da vidite da dragocjena tečnost ide na strane, odnosno između onoga što je supstrat i lonca, stavite navedeni lonac u lavor sa vodom, jer se to dešava jer je zemlja toliko suva da postaje »blokirati«.
Učestalost zalijevanja će varirati ovisno o godišnjem dobu u kojem se nalazite, tako da uvijek želim savjetovati isto: provjerite vlažnost tla, na primjer izvaganjem saksije jednom zalivenom i ponovo nakon nekoliko dana. , ili sa klasični štap, koji će izaći sa dosta zemlje ako je još mokar.
Drveće u vrtu
Ako su ono što imate drveće zasađeno u bašti, stvari se komplikuju. Kako znate kada ih zalijevati? I koliko vode treba dodati? Pa, ovisi o njihovoj veličini. A jeste da ako ste ikada pročitali ili čuli da se površina koju njegov korijenski sistem manje-više poklapa sa veličinom njegove krošnje... nije istina, ali je činjenica koja vam može pomoći.
Da biste bolje razumjeli ovu temu i izbjegli probleme, trebali biste znati da, općenito govoreći, postoje dvije vrste korijena drveća: jedan je okretni, koji je najdeblji od svih i onaj koji služi kao sidro, i drugi finiji. koji su takozvani sekundarni korijeni i koji ispunjavaju funkciju traženja i upijanja vode. Zakretni raste prema dolje, ali obično ostaje u prvih 60-70 cm u unutrašnjosti, ostali, s druge strane, dosta rastu. (mnogo, u slučaju drveća kao što su Ficus ili Fraxinus, koji može doseći deset metara dužine ili čak i više).
Tako da, kada zalijevamo moramo sipati dosta vode, tako da dobijemo da dođe do svih korijena. Općenito, ako su biljke visoke dva metra, deset litara može biti dovoljno; S druge strane, ako imaju četiri metra i više, deset litara, normalno je da imaju malo ukusa 🙂 .
Uzimajući sve ovo u obzir, možemo provjeriti vlažnost tla digitalnim mjeračima vlage, koji će nam kada se unese u tlo reći koliko je vlažan, ili metoda koja se meni lično više sviđa jer smatram da je pouzdanija je iskopajte oko četiri inča pored biljke. Možda se ne čini mnogo, ali ako na toj dubini vidimo da je zemlja veoma vlažna, možemo steći ideju da ćemo, ako idemo dublje, nastaviti da nalazimo vlažnu zemlju, jer je sunčevim zracima teško doprijeti dalje. dolje.
U svakom slučaju, ako sumnjate, nemojte ih ostavljati u mastionici.
Zdravo, Monika.
Super zanimljiv komentar.
Smatram da je jako korisno, uvijek imamo nedoumice i zalijevamo skoro sve podjednako (istina je da su nam skoro sva stabla iz umjerene klime i listopadna). Dobro je imati nekoliko načina za određivanje vlažnosti tla. Fotografije su neverovatne. Brachychiton rupestris je neverovatan!
Hvala vam puno kao i uvijek!
GALANTE NACHO
Da, malo je teško kontrolisati navodnjavanje, posebno kada imate biljke u zemlji. Ali vremenom i iskustvom postaje sve bolje.
Što se tiče B. rupestris, to je divno drvo. Volim da ga zovem australijski baobab, zbog njegovog debla u obliku boce i otpornosti na sušu. Imam jednu u zemlji već nekoliko godina i mislim da sam je zalijevala samo pet-šest puta. I tu se nastavlja, raste.
Naravno, raste više kada se češće zalijeva, ali ako živite u području gdje pada malo kiše i tražite baštu za malo ili bez održavanja, to je nesumnjivo vrsta koju treba uzeti u obzir.
Pozdrav!
Živim na Tenerifima, u toploj klimi, nedaleko od obale. U društvenom vrtu, sa već velikim stablima, zasađenim prije mnogo godina, nalazi se nekoliko stabala fikusa, palmi, lažnih paprika, osim drugih manjih vrsta, kao što su grmovi tipa kalifa. Zasadili smo puno biljaka agave i sukulenata, sve radi uštede vode dok ne ugradimo automatski sistem za navodnjavanje. Vrt izgleda bujno i zeleno, ali svaki susjed ima različita mišljenja o zalivanju. Uz prilično suvu klimu, baštovan zalijeva jednu sedmicu da, drugu ne. Danas se komšija žalio jer je vidio dječaka kako zalijeva jedno veliko drvo i kaže da im ne treba zalijevanje... Može li neko da mi razjasni? Hvala
Zdravo rosa.
Sva drveća i biljke trebaju vodu, ali na primjer ako danas pada velika kiša, koja padne najmanje 20 litara, onda ne morate zalijevati dok ne prođe nekoliko dana ljeti, ili čak sedmica zimi.
Učestalost zalijevanja ovisit će i o biljci i o tome koliko dugo je bila u zemlji. Općenito, morate pričekati najmanje godinu dana prije nego što počnete sa zalivanjem, a to će biti učinjeno samo ako je ta biljka sposobna da sama dobro živi na tom mjestu.
Na primjer, Jacaranda dobro živi u toplim i umjerenim klimama, ali budući da kiša ne pada redovno svakih nekoliko dana, neće preživjeti sama.
Dakle, ono što želim da vam kažem je da zavisi od drveta koje sam zalijevao i koliko dugo je u bašti.
Ipak, ako je prošlo više od nedelju-dve bez kiše, a temperature su 20-30 stepeni Celzijusa, ta voda neće škoditi.
Ako imate još pitanja, pitajte 🙂
Pozdrav!
Hvala puno! Jasno mi je. Pozdrav sa Tenerifa!
Odlično, hvala tebi. Pozdrav!
POZDRAV, DOBAR DAN, BILO JE VAŠE MIŠLJENJE O NAVODNJAVANJU DRVEĆA U DUBINI. TO JE SISTEM KOJI ŠALJE VODU KROZ CIJEV OD JEDAN METAR DUBOKE U BLIZINI DEBLJETA, STVARAJUĆI TAMO LUBU VLAŽNOSTI.
UČESTALOST ĆE ZAVISITI OD KLIME I VRSTE, ALI KONAČNI CILJ JE IZBJEGAVANJE RAZVOJA KORENJA NA POVRŠINI. DA LI MISLITE DA JE METODA USPEŠNA?
HVALA
Zdravo Raul.
Ne čini se da je sistem loš, ali postoje mnoge stvari koje se moraju uzeti u obzir. Na primjer, velika većina drveća ne voli da ima lokve vode u svom korijenju, jer bi to moglo uzrokovati gušenje... osim ako je tlo bilo u stanju da brzo apsorbira i filtrira tu vodu.
S druge strane, nisu sve klime ili tereni isti i teško je sa sigurnošću znati koliko često i koliko zalijevati. Ako se radi o dubokom navodnjavanju, kako znati kada je tlo već upilo svu vodu?
Ne znam. Postavlja mi nekoliko pitanja. Moglo bi biti vrlo interesantno, posebno za one koji ne žele sjeći drveće čije bi korijenje moglo stvarati probleme u budućnosti ako prethodno ne preduzmu mjere. Ali morate vrlo dobro znati karakteristike i uslove u kojima to drvo živi i koje su mu potrebe.
Pozdrav!
Zdravo, htela sam da vas pitam za dva stabla koja imam, drvo limuna u saksiji visoko oko dva metra i drvo mandarine na drvetu oko tri metra, ovo starije. Ja sam iz Sevilje i ovih dana sa vrućinama preko četrdeset. Obično zalijevam svoje biljke u terasi svaki drugi dan, ali uz sumnju vodu koju bih trebao staviti na drveće. Sve najbolje
Zdravo M. Luisa.
Poznajem vrućinu u Sevilji (tamo imam porodicu), i znam da se ljeti zemlja brzo suši. Jedina stvar, svaki put kada zalijevate stablo limuna, sipajte vodu dok ne izađe kroz rupice u saksiji, tako će se zemlja dobro natopiti.
U slučaju mandarine, dodajte joj dovoljno, najmanje 10 litara, otprilike 3 puta sedmično. Otprilike u oktobru, kada temperature počnu malo da se spuštaju, odvojite malo zalivanje, za obe voćke.
Pozdrav!
Moje pitanje je
Kada prestati zalijevati voćku?
ili pitali na drugi način
Ako je plod voćke već ubran, da li ga moramo ostaviti da odstoji neko vrijeme? U osnovi govorim o mangu, avokadu, bananama, moralu, mušmuli, guayaberosu (na Kanarskim ostrvima)
Hvala vam puno na vašim preciznim i vrijednim odgovorima.
Marcelino
Zdravo Marcellin.
Sve će zavisiti od toga da li u vašem kraju redovno pada kiša ili ne. Drveću je potrebna voda da bi moglo da živi, ali ako sada u jesen često pada kiša, na primer, neće ga biti potrebno zalivati. Naprotiv, ako je sušna jesen, onda da, biće potrebno nastaviti zalijevanje, mnogo rjeđe nego ljeti, da.
Živjeli! 🙂
Zdravo! Zaista mi se svidjelo pisanje i savjeti. Ali sumnjam u nesto, imam bambusa u svojoj basti, da li kod njih vazi i pravilo od 10 litara ako su 2-3 metra? Živim u veoma suvom gradu na severu Meksika, trenutno u proleće smo dostigli 35°C ili više i nisam baš našao koliko vode treba da stavim u njih. Nadam se da mi možete pomoći, hvala vam puno!!
Zdravo Mariel.
Hvala vam na komentaru, ali… preporučujemo da konsultujete naš blog Jardineriaon.com, koji govori o opštem vrtlarstvu 🙂
Bambus nije drvo hehe
Pozdrav!
Zdravo dobro vece jedno pitanje imam dve nedelje da sam posadio muska moora od cca tri cetiri metra i limun od metar i po, volela bih da znam koliko vode im treba i koliko cesto treba zalivati da bude, zivim u podrucju veoma vruceg u kome se vec krecemo oko 37 ili 39 stepeni celzijusa, preporucili su mi da ih zalivam svakodnevno oko dve nedelje, ali primecujem da neki listovi požute sa ivica pocev odozdo , to je normalno, to će biti zato što im nedostaje vode ili su ostali? Koliko litara im treba i koliko često se lome, baš bih cijenio vaše preporuke, ne želim da mi moje drveće daju, ne znam da li postoji i neki dodatak koji im mogu dati da im pomognem dobro riba sad kad imam dvije sedmice tek posađene? Hvala
Zdravo Rafael.
Da, dnevno zalivanje je puno čak i sa takvim temperaturama. Tri puta sedmično, možda četiri, ali ne svaki dan.
Morate sipati oko 10 litara svaki. Sada kada su relativno mlade i tek posađene, više im ne treba mnogo.
Pozdrav.
Upravo sam posadio mladi crveni hrast od 3 metra i rekli su mi da ga dobro zalivam svaki dan, zivim u civavi sa veoma suvom klimom, moj sin je posadio i jedan u Monterreyu malo vise i rekli su mu da ga zaliva jednom u toku sedmica, sedmica neko vrijeme. Šta je tačno? vrijeme je vruće u oba grada, ali Monterrey je vlažniji
Zdravo, Gloria.
Ako je klima vlažnija u Monterreyu, neće biti potrebno zalijevati tako često.
Ali u vašem kraju ne bih preporučio zalijevanje svaki dan. Počnite s tri ili četiri puta sedmično i vidite kako će biti. Mislim da bi trebalo da bude dovoljno, ali bez viđenja »lično« teško je znati sa sigurnošću 🙂 Ako vidite da se zemlja vrlo brzo suši, iz dana u dan, malo povećajte učestalost zalijevanja.
Pozdrav.
Zdravo Monika, vrlo kompletan članak o navodnjavanju. Imam jedno pitanje koje me, iako može izgledati vrlo jednostavno, muči svaki put kada zalijevam:
Koliko daleko od prtljažnika da sipam vodu?
Radi se o navodnjavanju mladih i odraslih borova, kako bi izdržali najtoplije mjesece (područje Alikantea, Španija), mada pretpostavljam da se to može ekstrapolirati i na druge vrste drveća. Instinktivno je navodnjavao prskajući vodu crijevom točno u podnožje debla (gdje se, prema članku, rađa čepni korijen), ali naravno, mreža sekundarnih korijena (kroz koje drvo upija vode iz zemlje) ponekad se proteže i nekoliko metara oko debla. Zbog toga već neko vrijeme zalijevam mlade borove (do 1 metar visine) tačno u podnožje debla, ali odrasla stabla malo dalje (npr. bor od oko 6 metara, polijem vodu oko dva metra stabla, misleći da tu treba da budu sitniji sekundarni koreni, pored promene tačke navodnjavanja tako da korenje raste manje-više homogeno oko debla).
Da li je tehnika ispravna ili da je promenim?
Hvala
Zdravo Raul.
Hvala na komentaru.
To što radite je tačno, ali reći ću vam i da možete napraviti jamu oko debla i na udaljenosti od oko 20-40 centimetara -u zavisnosti koliko je velika - od njega. Zatim, kada zalijevate, samo morate popuniti tu jamu. I voda bi doprla do svih korijena.
Ja to radim ovako sa onima koje imam na podu i dobro idu. To je način da se i voda maksimalno iskoristi, sprečavajući njen gubitak.
Pozdrav 🙂
Hvala Gloria, na odgovoru i sugestiji jame za drvo 🙂
Nema na čemu, ali moje ime je Monika hehe
Pozdrav!
Hahaha… istina je, Monika, izvini. Dobro, ali daje «Slavu» čitati vaše članke 😉
Hvala haha