Smokva davitelja (Ficus benghalensis)

Listovi Ficus benghalensis su veliki.

Slika – Wikimedia/PJeganathan

Smokva davitelja jedno je od najvećih drveća na svijetu. Nije najviši, ali je onaj koji može zauzeti više metara, jer ako raste u blizini drugog drveća, koristi njihova debla kao oslonac dok konačno ne uginu. I naravno, u datom trenutku ta stabla trunu, ali fikus ne pada, jer je imao dovoljno vremena da razvije korijenski sistem koji ga održava.

Iz tog razloga, mogli bismo i to reći el Ficus benghalensis To je vrsta s korijenjem koji nije samo vrlo dug, već i snažan.. Dakle, ne radi se o biljci koja se može uzgajati u malom vrtu, ali može biti zanimljivo držati je neko vrijeme u saksiji (sve dok se periodično presađuje), ili na velikoj parceli.

Odakle potiče i koje su njegove karakteristike?

Smokva davitelja je veoma veliko drvo

Slika - Wikimedia / Bernard DUPONT

Smokva davilac, ili drvo banjana kako ga još zovu, To je zimzeleno drvo endemsko za Indiju i Šri Lanku.. Živi u tropskim šumama gdje je visoka vlažnost zraka, pa ako se uzgaja u područjima gdje je niska, trebaće joj prskati lišće vodom da se ne osuši.

kao i mnogi drugi Ficus koje rastu kao drveće obično počinje svoj život kao epifit. I kažem "obično" jer će to biti slučaj samo ako možete koristiti nešto (druga stabla na primjer) kao podršku; inače će razviti stablo, da, ali i zračno korijenje koje će mu pružiti stabilnost.

Listovi su jednostavni, zelene boje osim žilica koje su svjetlije.. Njihova dužina je oko 30 cm, a širina oko 10-15 cm više ili manje. A plodovi su male smokve, prečnika oko 2 cm, crvene boje.

Zašto se zove smokva davitelja?

Jer kada koristite drugo drveće kao podršku, na kraju ono umire budući da korijenje našeg glavnog junaka krade njihove hranjive tvari, a listovi, dajući im sjenu, sve teže im otežavaju fotosintezu.

Ponekad se može dogoditi da korijenje 'zadavi' nekoliko stabala, pa s vremenom stablo smokve može zauzeti nekoliko hektara, zbog čega bi se moglo reći da je jedna od najvećih fabrika na svijetu. Zapravo, u botaničkom vrtu Kalkute postoji jedan koji zauzima 12 kvadratnih metara površine i ima oko 120 metara u prečniku. Izračunata je starost veća od 230 godina.

Stoga bi moglo biti iznenađenje da bi neko želio da ga uzgaja u svojoj bašti, zar ne? Takođe. I ja imam jednu, u loncu. Već prve godine sam vidio nešto što me je jako iznenadilo: Imao sam ga na vještačkoj travi i jednog jesenjeg dana kada sam odlučio da je vrijeme da ga donesem kući da ne pati od hladnoće, kada sam ga podigao sa trave odmah sam vidio da već ima korijenje koje je počelo da ga 'usidrimo'.

A poenta je da je prošlo samo nekoliko mjeseci otkako sam ga posadio u tu saksiju (prešao je od jedne od 10 cm u prečniku, do druge od oko 25 cm). Ali da, odneo sam ga kući. Ono korijenje koje je već raslo van saksije nije stradalo, a ostatak biljke - koji je u to vrijeme bio visok oko 40 cm bez saksije - nije se ni trgnuo.

Šta ti treba za život?

Ficus benghalensis je epifitsko drvo

Kopija moje kolekcije.

El Ficus benghalensis to je drvo koje može narasti veoma, veoma veliko, tako da mu je posebno potrebno prostor. Mnogo prostora. Može se držati u saksiji, kako ću vam kasnije reći, ali ako uzmemo u obzir veličinu koju dostiže, najbolje je što prije posaditi u zemlju.

Ali pored toga, ono što vam treba je kalor. Budući da je tropskog porijekla, nije ga moguće uzgajati na otvorenom – barem ne tokom cijele godine – na mjestu gdje ima mraza, ili gdje se temperature drže ispod 10ºC nekoliko sedmica zaredom. Osim toga, ne može vam nedostajati ni svjetla. Ako želimo da dobro raste, izložićemo je direktnom suncu.

I na kraju i ne manje važno, zahteva visoku vlažnost vazduha. Ako, na primjer, živite na ostrvu, to neće biti problem, ali da biste bili sigurni, najbolje je provjeriti - pomoću domaće meteorološke stanice - koliki je postotak vlage u vašem području. Ako ostane visoka, iznad 50%, onda savršeno; ali ako ne, moraćete svakodnevno prskati njegove listove vodom bez kreča.

Koja je njega potrebna?

Razgovarajmo sada o tome kako se brinuti za a Ficus benghalensis. Iz vlastitog iskustva mogu vam reći da nije mnogo komplikovano. Ali pogledajmo to detaljno:

  • Lokacija: Najbolje ga je držati na otvorenom, jer se na njemu može postaviti na mjesto izloženo direktnoj sunčevoj svjetlosti. Ali naravno, s obzirom da ne podnosi hladnoću, u jesen/zimu moraće da se unese u kuću ako u okolini ima mraza, u kom slučaju ćemo ga smestiti u najsvetliju prostoriju, dalje od propuha. .
  • Lonac ili zemlja?: to će ovisiti o klimatskim uvjetima područja i da li imamo veliku baštu ili ne. Ako je klima tropska i imamo veliku parcelu, onda se može postaviti na zemlju; U suprotnom, najbolje ga je imati u saksiji, ili podrezati.
  • Zemlja: Zemljište na kojem raste mora biti bogato i imati dobru drenažu. Ako će biti u saksiji, možete staviti univerzalni kulturni supstrat za biljke, kao npr ovo.
  • Navodnjavanje: drvo banjana se mora zalijevati nekoliko puta sedmično tokom ljeta, ali ostatak godine zalivanje mora biti razmaknuto kako bi se zemlja malo osušila.
  • Pretplatnik: Da li je potrebno gnojiti drvo koje već brzo raste i postaje jako veliko? Pa, zavisi. Ako je u zemlji nije potrebno, ali ako ga imate u saksiji neće škoditi, jer će vremenom ostati bez hranljivih materija. Iz tog razloga preporučujem gnojenje u proljeće i ljeto univerzalnim gnojivom kao npr. ovo, slijedeći upute na paketu.
  • Rustičnost: osjetljiv je na mraz; s druge strane, otporan je na zagrijavanje do 45ºC ako ima vodu na raspolaganju i kad god je na kratko.

Šta ste mislili o Ficus benghalensis?


Budite prvi koji komentarišete

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*